Naslov (hrvatski) | Opatovina: tragovi povijesti izgubljene u sadašnjosti - rezultati arheoloških iskopavanja pred crkvom svetog Franje u Zagrebu 2002. godine |
Autor | Željko Demo |
Autorova ustanova | (Arheološki muzej u Zagrebu) |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija Srednjovjekovna arheologija |
Sažetak (hrvatski) | Prilikom rekonstrukcije i uređenja Ulice Opatovina 2002. godine pred zapadnim ulazom u crkvu sv. Franje stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja i proveli arheološko iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba 1944. godine na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja otkriven je manji dio nepoznatog zagrebačkog kasnosrednjovjekovnoga groblja a ispod i između grobova tragovi ranosrednjovjekovnog naselja ? nalazi o kojima se dosada također ama baš ništa nije znalo. O naselju koje je postojalo od VIII. ili IX. pa sve do u XIII. stoljeće svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovom ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći (ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog vremena. O naseobinskom karakteru nalazišta govore i nalazi životinjskih kostiju, zgure, grafita i inoga, a o njegovu trajanju u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca XII. i XIII. stoljeća. Naselje je tijekom XIII. stoljeća zamijenio samostan uz koji je potkraj XIII. stoljeća sagrađena crkva. Ne istovremeno s crkvom nego tek koje desetljeće kasnije, u crkvenom dvorištu razvilo se groblje koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Među nalazima osobito su brojni čavali (ostaci lijesa) a u kudikamo manjem broju pojavljuje se nakit za glavu i ruke (parta, igla-pribadača, prsteni), dijelovi gornje nošnje (obujmice vezica, dugme-privjesci, okovi rukava, dvodijelne dvopetljaste kopče s kukom i ušicom, ukrasne kopče) te dijelovi i ukrasi pojasa (pređice, jezičci, okovi). Malobrojni su i oni za kronologiju groblja nezaobilazni i važni nalazi mađarskog, bavarskog i austrijskog srebrnog novca. Ukopi su prvoj polovini XIV. stoljeća bili su rijetki ali su u drugoj polovini XIV. stoljeća i tijekom XV. stoljeća postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom XVI. stoljeća broj ukopa naglo se smanjio a sredinom XVI. stoljeća pokapanje je i posve prestalo, pa su nakog toga i groblje i sjećanje na groblje pali u zaborav. U drugoj polovini XVII. stoljeća crkva je proširena u pravcu zapada te je njena tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja. Navedeni podaci samo su dio priče o povijesti srednjovjekovnog Zagreba koju se izložbom u zagrebačkom Arheološkom muzeju želi prikazati i na koju se zbog važnosti želi upozoriti. Izložba se otvara 4. listopada 2006. godine i ostat će otvorenom mjesec dana. |
Ključne riječi (hrvatski) | |
Jezik | hrvatski |
Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Stručna knjiga-Katalog |
Status objave | Objavljen |
Vrsta recenzije | Nije recenziran |
Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
Broj stranica | 134 |
ISBN | 9536789264 |
URN:NBN | urn:nbn:hr:300:124649 |
Datum objave tiskanog izdanja | 2007 |
Vrsta resursa | Tekst |
Izdavač | Arheološki muzej u Zagrebu |
Mjesto izdavanja | Zagreb |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Javna napomena | Tekst na hrv. i engl. jeziku; Nakl. 400 primj; Bibliografija str. 101-111; bibliografske bilješke uz tekst |
Datum i vrijeme pohrane | 2024-10-15 13:18:31 |